Atraktivni sektori

Poljoprivreda i prehrambena industrija

Bosna i Hercegovina posjeduje prirodne resurse i uslove koji stvaraju vrhunski ambijent za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući raspoloživost radne snage, zemljišta i drugih prirodnih resursa, kao i pogodnu klimu.

Ogromni poljoprivredni potencijali samo su djelimično iskorišteni unatoč značajnim ljudskim i prirodnim resursima.

Snažan razvoj i konstantan rast proizvodnje koji karakteriziraju bh. poljoprivredni sektor su znatno ispod svojih realnih mogućnosti i očekivanih rezultata. Većina prehrambenih proizvoda se uvoze, posebice pšenica, mesni proizvodi, mliječni proizvodi i voćni sokovi.

Nedovoljna financijska sredstva potrebna za modernizaciju svih segmenata poljoprivredne proizvodnje (zamjena zastarjele tehnologije i opreme, poboljšanje postojeće infrastrukture poljoprivrednog sektora, itd) je jedan od glavnih ograničenja za brži razvoj ovog sektora. Međutim, bh. poljoprivredni sektor pruža ogromne mogućnosti za potencijalne investitore, bazirane na slijedećim glavnim prednostima:

  • Obilje poljoprivrednog zemljišta – oko 50% poljoprivrednog zemljišta je neobrađeno
  • Povoljni klimatski uslovi
  • Raspoloživost kvalificirane i jeftine radne snage i duga tradicija u poljoprivredi
  • Razvijen obrazovni sistem
  • BiH je značajan uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
  • Privatizacija državnih preduzeća

 

Automobilska industrija

Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju i veliko iskustvo u automobilskoj industriji. Već desetljećima, glavni svjetski proizvođači vozila oslanjaju se na kvalificiranu radnu snagu u BiH, kada je riječ o sklapanju automobila namijenjenih zapadnim tržištima. Do 1992. godine, Volkswagen je proizvodio putničke automobile i komercijalna vozila u fabrici u blizini Sarajeva, dok su preduzeća Kosmos iz Banja Luke i Soko iz Mostara proizvodila autobuse.

Zahvaljujući postojećem procesu finalnog sklapanja vozila i postojećoj proizvodnji auto-dijelova, uspostavljen je snažan i raznovrstan lanac snabdijevanja auto-dijelovima i prateća infrastruktura, uključujući obrazovni sistem, institucije za razvoj i istraživanje, kao i specijaliziranu i stručnu radnu snagu s iskustvom u oblasti metalurgije, elektrotehnike i automobilskog inženjeringa.

U posljednjih deset godina, ova industrija je doživjela dinamičan razvoj i postala je snažno izvozno orjentirana, izvozeći u prosjeku 90% svoje proizvodnje u 30 zemalja diljem svijeta.

Danas, bh. preduzeća iz automobilskog sektora proizvode širok spektar dijelova i komponenti, kao što su: motori i zupčanici i njihovi dijelovi, metalni precizni dijelovi, pogon osovine, kočioni sistemi, spojnice, upravljački sistemi, pumpe, filteri, električni auto-dijelovi, proizvodi od tekstila i kože, aluminijske felge, akumulatori i različiti sitni dijelovi kao što su opruge, vijci, cijevi i komponente od metala, gume ili plastike.

Glavni razlozi zašto izabrati Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za ulaganje u njen automobilski sektor su:

  • Strateški položaj: geografska blizina proizvodnoj automobilskoj bazi u Europi pruža stranim investitorima niske troškove distribucije i blagovremenu isporuku proizvoda
  • Duga tradicija u snabdijevanju auto-dijelovima i metaloprerađivačkoj industriji
  • Konstantan rast izvoza i uglednih klijenata
  • Postojanje instituta za istraživanje i razvoj (šest mašinskih fakulteta)
  • Kvaliteta proizvodnje – ISO i industrijski certifikati
  • Postojanje infrastrukture i raspoloživost izvora energije

Bankarski i finansijski sektor

Bosna i Hercegovina je prva zemlja u jugoistočnoj Europi koja je u potpunosti izvršila reformu svog bankarskog sistema. Strane banke su uložile značajna sredstva u bh. bankarski sektor.

HVB Central Profit Bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, Nova Ljubljanska banka, ProCredit Bank, Raiffeisen Bank, Turkish Ziraat Bank, UniCredit Zagrebačka banka BiH, Volksbank, Zepter Commerce Bank su strane banke koje su prisutne u zemlji.

Prema Centralnoj banci BiH, strane banke trenutno drže u svom vlasništvu 86% bh. bankarskog sektora, osiguravajući posao za 10.270 ljudi.

Bosna Bank International je jedina banka koja posluju u zemlji po principima islamskog bankarstva.

Oslanjajući se na svoje analize, 27. septembra 2013. godine agencija Standard Poor’s potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine “B sa stabilnim izgledima”. Međunarodna rejting agencija Moody’s Investors Service objavila je 10.jula 2012. godine da kreditni rejting Bosni i Hercegovini ostaje B3. Ono što je promijenjeno u odnosu na prethodnu ocjenu rejtinga jeste pozicija posmatranja, gdje su negativni izgledi zamijenjeni stabilnim izgledima. Pregled trenutnog suverenog kreditnog rejtinga BiH kojeg su dodjelile spomenute agencije, dat je u tabeli ispod.

Tabela: trenutni kreditni rejting Bosne i Hercegovine

Moodys Investors Service Standard Poor’s
Kreditni rejting B3/ stabilni izgledi B / stabilni izgledi
Datum 10. juli 2012 27. septembar 2013
Status Stabilni izgledi Potvrđen rejting

Izvor: Moody’s Investors Service, Standard & Poor’s

Uspostavljanje Agencije za osiguranje depozita i konkurencije između dobro оrganiziranih međunarodnih banaka značajno su utjecali na rast štednje i smanjenje kamatne stope na kredite. U međuvremenu, berze u zemlji doživljavaju impresivan rast.

Građevinarstvo

Bosna i Hercegovina je uvijek bila glavni pokretač radova kada je u pitanju građevinski sektor.

BiH preduzeća su stekla solidan ugled u svim aspektima građevinskih projekata, počev od dizajna, graditeljstva, građevinarstva, pa do proizvodnje visoko kvalitetnih građevinskih materijala.

Zemlja obiluje prirodnim resursima kao što su drvo, kamen, šljunak, pijesak, glina i metalne rude. Potencijal za rast tržišta građevinarstva u zemlji je zaista veliki, s tim da je prvobitni prioritet dat obnovi i oporavku postojeće imovine i infrastrukture.

Značajne mogućnosti za rast bh. građevinske industrije počivaju na građevinarstvu gdje postoji veliki broj projekata. Osim Koridora Vc, tu postoje planovi za izgradnju brzih cesta, željeznica i razvoja proizvodnje električne energije. Ovo su veliki građevinski projekti koji zahtijevaju osnivanje konzorcija za izvođenje širokog spektra radova i koji bi bio konkurentan na međunarodnim tenderima.

Bh građevinske firme izvode radove na ključnim tržištima Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, Rusije i Azije.

Bh. kvalificirana radna snaga se u velikoj mjeri preporučuje za građevinsko tržište u inostranstvu (tokom 2009/2010 građevinski radovi bh. firmi u inostranstvu su porasli za 131%), zbog raspoloživih kapaciteta u domaćem građevinarstvu koji su visoko prepoznati u širom svijeta.

Zahtjevi i mogućnosti građevinske industrije postoje i bit će prioritet u narednom periodu. Izgradnja autocesta i željeznica predstavlja šansu za preduzeća i građevinski sektor u cjelini.

 

Energetika

Energetski sektor je jedan od najsnažnijih privrednih sektora Bosne i Hercegovine s dugom tradicijom i ogromnim potencijalima i mogućnostima za daljnji razvoj i ulaganja.

Bosna i Hercegovina je članica Energetske zajednice jugoistočne Europe koja je osnovana u novembru 2002.godine između Europske unije i zemalja jugoistočne Europe kako bi se proširilo unutrašnje energetsko tržište Europske unije na jugoistočnu Europu i šire.

Bosna i Hercegovina posjeduje različite autohtone izvore energije, poput:

  • Osnovni izvor primarne energije u BiH je ugljen (mrki ugalj i lignit) s procjenjenim rezervama od 10×109 tona
  • Hidro potancijal koji iznosi 6 000 MW, se koristi u visini od samo 35%
  • Prema urađenim opsežnim analizama, postoji značajan potencijal energije vjetra
  • Izvori sirovina za proizvodnju energije iz bio-mase su veoma povoljni, uključujući oko 1,5 miliona m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drveta, itd).
  • Mogućnosti za eksploataciju geo-termalne i solarne energije su dostupne u velikoj mjeri, ali još uvijek nisu istražene i iskorištene
  • Preliminarna istraživanja nafte i plina ukazuju na postojanje perspektivnih naslaga na velikom broju mjesta u BiH (rezerve se procjenjuju na oko 50 miliona tona nafte)

Izjave i uspješne priče

„Despite the present recession, there is money that can be invested. I managed to convince American investors to come to Bosnia and experience this favourable business climate”.

Ibrahim Vajzovic, senior consultant at the American Investment Company Freeborn Development Group (FDG).

 

 

Šumarstvo

Najpoznatiji prirodni resurs Bosne i Hercegovine je drvo.53% zemlje je prekriveno šumom koja se koristi za preradu drveta i proizvodnju namještaja.

Šume i šumsko zemljište u Bosni i Hercegovini se prostiru na površini od 2.709.800 hektara.

S obzirom na njenu samoobnovu, prirodna struktura, sastav i prirodno pomlađivanje šuma predstavljaju osnovu za izradu strategije razvoja ovog sektora u budućnosti.

Zahvaljujući geografskom položaju Bosne i Hercegovine i utjecaju mediteranske, submediteranske, subkontinentalne i planinske klime, među šumama Posavine se pojavljuje značajan broj šumskih zajednica sa preko 100 vrsta drveta.

Osim drveta kao sirovine, bh. sektor šumarstva posjeduje značajne mogućnosti za proizvodnju:

  • Bio-energije na temelju šumskih ostataka, piljevine i ivera
  • Nedrvnih/sekundarnih šumskih proizvoda: koštičavo voće, bobičasti plodovi, kora dveta, korijen, šišarke, trava, cvijeće, ljekovito i aromatsko bilje, gljive
  • Endemične biljne i životinjske vrste
  • Briketa, paleta i drugo

Globalni ekonomski trendovi tokom 2009.godine snažno su utjecali na stogodišnju snažno razvijenu bh. drvnu industriju.

Struktura i vrste proizvoda drvne industrije vrlo su raznoliki tako da je skoro svaki proizvod koji se proizvodi u svijetu, moguće proizvesti i u BiH.

Bh. drvna industrija je fokusirana na veći stepen obrade proizvoda i veći izvoz gotovih proizvoda od drveta.

 

Informaciono-komunikacione tehnologije

Bosna i Hercegovina se zalaže za razvoj i kapitalizaciju informaciоnо-komunikacionih tehnologija, svjesna da ovaj ključni sektor igra veoma bitnu ulogu u današnjoj privredi.

Industrija informaciono-komunikacionih tehnologija se razvija i veoma brzo širi, te postaje jedan od pokretača privrednog rasta. Tako je, u 2010 zabilježeno značajno povećanje broja firmi iz ove oblasti, te je ukupan broj iznosio oko 2 000 preduzeća, dok ih je u 2003. godini bilo oko 300.

Bh. sektor informaciono-komunikacionih tehnologija nudi niz mogućnosti za potencijalne investitore koji žele iskoristiti svoje znanje, sofisticiranost, know-how i nove poslovne ideje:

  • Informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju sektor u nastajanju u Bosni i Hercegovini
  • Raspoloživost inženjerskih i znantstvenih kadrova koji su završili studije u BiH ili u inostranstvu
  • Cjenovno konkurentno okruženje
  • Ulaganje u ovaj sektor omogućava pristup tržištu jugoistočne Europe
  • Bosna i Hercegovina mora biti kompatibilna sa Europskom unijom kada je u pitanju ovaj sektor
  • Privatizacija strateških preduzeća za informaciono-komunikacione tehnologije
  • Raspoloživost osnovne informacione infrastrukture
  • Postojanje velikog broja malih preduzeća iz ove oblasti
  • Kulturni afinitet

 

Rudarstvo i metaloprerađivačka industrija

Metalni sektor u Bosni i Hercegovini ima dugu historiju, velike potencijale, te posjeduje prirodnu konkurentsku prednost uglavnom zbog postojećih resursa sirovina, niskih plaća i nasljeđa. Metalni sektor pruža snažnu ljudsku i resursnu bazu, kao i dugu tradiciju koja omogućava održivi razvoj različitih djelatnosti.

Počeci rada u ovom sektoru sežu duboko u historiju, posebno kroz zanatske radove i proizvodnju.BiH je bogata mineralnim sirovinama (željezna ruda, boksit, olovo, cink i bakar).

Industrija prerade u BiH je prilično velika i pokriva proizvodnju baznih metala – željezo, čelik i legure; izradu gotovih metalnih proizvoda koji prolaze kroz proces kovanja, prešanja, prešanja i valjanja metala; metalurgiju praha; obradu i presvlačenje metala; i opći inženjering. Ovaj sektor je u velikoj mjeri koncentriran u dva preduzeća: Mittal Steel Zenica i Aluminij Mostar.

Sektor rudarstva doprinosi prerađivačkoj industriji, proizvodnji električne energije i izvozu.Ovaj segment industrije je u procesu revitalizacije i reinženjeringa.Najstarija rudarska područja se nalaze u srednjoj Bosni (Kamenica, Olovo, Dusina, Deževice) i istočne Bosne (Srebrenica i njena okolina).

 

Tekstilna industrija

Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju i dobar međunarodni ugled kada je riječ o oblasti tekstila, odjeće i industriji obuće.Postigla je napredak u modernizaciji svojih proizvodnih jedinica i u uvođenju novih tehnologija s ciljem da postane dio globalnog tržišta.Naša zemlja ima iskusnu i kvalificiranu radnu snagu s akademskim znanjima i praktičnim iskustvom.

Blizina Bosne i Hercegovine tržištima zapadne i istočne Europe je glavna prednost.

BiH ima potencijale za privlačenje stranih preduzeća koja žele preseliti svoju proizvodnju bliže svojim glavnim tržištima, a koje mogu obezbijediti kratak rok isporuke proizvoda europskim trgovcima.

Bh. tekstilna industrija i industrija odjeće posjeduju kapacitete i dobar ugled kao dobavljači tekstila i obuće na njemačkom i italijanskom tržištu. Nova partnerstva su donijela i novu opremu i know-how upravljanje preduzećima, kao i novac za one firme koje su već privatizirane.

Zašto ulagati u tekstilnu i industriju obuće u BiH:

  • Duga tradicija proizvodnje odjeće i obuće
  • Dobar ugled kao dobavljača na njemačkom i italijanskom tržištu
  • Niske cijene rada
  • Vještine radne snage u predenju, tkanju i pletenju
  • Blizina glavnim svjetskim tržištima tekstila
  • Razvoj malog i srednjeg poduzetništva